Hi-Fi kablovi – audiofilska Pandorina kutija

Audiofan.xyz_kablovinas_Taken-Fractal_Pixabay

Vjerojatno ne postoji tema koja može toliko uzburkati ‘strasti’ kod audiofila kao ona o kablovima. Naime, svaki drugi razgovor o komponentama, stalcima pa i policama ili možda podlošcima će završiti u domeni razmjene iskustva, ponekog nadmudrivanja ili eventualno zagovaranja osobnih preferencija.

No kablovi će gotovo uvijek izazvati teške podjele. Kako smo već napomenuli, ove stranice se prvenstveno obraćaju početnicima te ćemo njima pokušati približiti spomenutu tematiku. U jednom od članaka je već spominjano kakve vrste kablova postoje, no ponovit ćemo one osnovne. Interkonekcijski služe za međusobno povezivanje komponenata, zvučnički za spajanja zvučnika na integrirano ili pojačalo snage, dok se preko strujnih iz klasičnih utičnica ‘u zidu’ dovodi ‘struja’ u komponente. Vrlo je velika vjerojatnost da će u početnom razredu strujni kablovi biti neodvojivi od komponenti što će početnika riješiti jedne velike ‘brige’. Postoje još i digitalni kablovi (koaksijalni, S/PDIF, USB, mrežni), no zasada ćemo se zadržati na onima koji su potrebni u osnovnim kombinacijama komponenti.

AudioQuest_Rocket22_WhatHiFi

Gotovo je neizbježno da će početnik kad-tad zalutati na neki forum, audiofilske stranice ili recenziju nekih od navedenih kablova i gotovo je sigurno da će ostati u potpunosti zbunjen. No hajdemo prvo pokušati objasniti kako je došlo do ovakvih prijepora i u čemu je najveći problem u kablovskoj ‘tematici’. Takoreći je sigurno da ne postoji audiofil koji se i u trenucima potpunog zadovoljstva vlastitim sustavom ne pita bi li se konačni dojam ipak mogao još malo unaprijediti. No nakon (gotovo sigurno) dugogodišnjeg traženja i odabira komponenti koji stvaraju sinergijsku cjelinu, ponovna izmjena pojedinog uređaja ne čini se baš logičnim potezom. Naime, eventualno mijenjanje komponente može dovesti do lančanog efekta koji će za sobom ‘povući’ i izmjene ostalih uređaja, što će u konačnici vjerojatnije dovesti do nove frustracije i većeg financijaškog izdatka. Nasuprot tome, izmjena kabla se čini manje ‘stresnim’ potezom, podložna je lakšem eksperimentiranju, a treba uzeti u obzir da i nije toliko vidljiva ostalim ukućanima kojima nerijetko treba ‘objasniti’ troškove ionako ne baš jeftinog hobija (između ostalog i WAF – faktor 😀 ).

Audiofan.xyz_CableChaos

jedna od uobičajenih i negdje skrivenih audiofilskih ‘kutija’

I sad dolazimo do onog najspornijeg dijela, a to je utjecaj kablova na zvuk. Ukoliko pogledamo najradikalnije suprotstavljene grupacije, podjela se može svesti na one koji negiraju bilo kakav utjecaj kablova na zvuk i one koji tvrde da čuju promjenu žice za lemljenje. Vjerujemo da će ovo potonje svakom početniku činiti kao apsolutno ludilo, no prije svega bi bilo pošteno sagledati obje sukobljene strane.

Postoje audiofili koji ne pridaju preveliku značajnost kablovima te se više-manje znaju navoditi mišlju da ‘kabel treba biti tehnički ispravan’ i da s time njegova uloga biva u potpunosti ispunjena. Drugi pak tabor čuje takoreći ‘sve’ i sama ta tvrdnja je teško objašnjiva suprotstavljenoj audiofilskoj strani, a kamoli nekome izvan audio-krugova pa i tako i samim početnicima. No u njihovu bi ‘obranu’ trebalo reći da se uglavnom radi o ljudima koji su veliki dio života uložili u proučavanje audio-komponenata i akustike te na kraju i na odabir samih sustava. Oni uređaje evaluiraju najčešće u usporedbi sa glazbenim iskustvom stečenim slušanjem instrumenata uživo. Neki ih vole zvati ‘šišmišima’ ili se znaju sprdati s njihovim godinama, no usudio bih se reći da oni prije svega slušaju instrumente tražeći nešto najbliže izvornom zvuku dok se čini da se suprotstavljena grupacija audiofila više oslanja na ‘ukupni dojam’. Također treba imati u vidu da zagovaratelji kablova gotovo uvijek imaju i vrhunski posložene visoko-rezolutne sisteme na kojima su lakše uočljive promijene u reprodukciji poznatih djela.

BlackRhodium_Bolero-3

No univerzalni odgovor na pitanje koja je grupacija u pravu je nešto što će svaki pojedinac morati spoznati sam. Naime, koliko god to čudno zvučalo, svi ljubitelji glazbe istu ne slušaju i ne doživljavaju na podjednak način. Iz tih razloga su pojedincima neke stvari manje ili više bitne, a to osim komponenata uključuje i same Hi-Fi kablove. Ipak, neupitno je da ima osoba koje i na jednoj i drugoj strani itekako pretjeruju.

Vjerojatno se mnogi početnici zapravo pitaju kako kabel, odnosno obična ‘žica’ uopće može utjecati na zvuk. Bez obzira na tehničku potkovanost, najjednostavnije objašnjenje leži u tome da svaki, pa i ‘najobičniji’ kabel ovisno o svojoj konstrukciji ‘u prijenosu’ signala nosi (uz podosta ostalih elemenata) i određeni skup R ,L i C komponenti (otpor, induktivitet i kapacitet). Manipulacijom konstrukcije i navedenih komponenti se može odista doći do zvučnih promjena u odnosnu na ‘obični’ kabel. Jednostavno rečeno, sve Hi-Fi komponente nisu dizajnirane na isti topološki način te u kombinaciji različitih Hi-Fi-uređaja kablovi mogu unijeti (manje ili više) čujne promijene.

Telephone_AndrewMartin_Pixabay

Sljedeće tvrdnja bi se kod tvrdokornijih audiofila mogla smatrati nekakvim ‘svetogrđem’, ali dosta ljubitelja Hi-Fija pomalo nesvjesno koristi kablove za ekvilizaciju, odnosno, korekciju zvuka. No ukoliko se kablovi koriste za ‘ispravljanje’ pojedinog spektra, gotovo je sigurno da radi o loše složenom sustavu koji će vlasnika vjerojatno odvlačiti u sve veće i veće financijske izdatke. Tu je vrlo bitno napomenuti da i izvorno kvalitetni uređaji, pa i oni višeg cjenovnog ranga, posloženi u asinergijsku cjelinu u konačnici mogu dati prosječne ili čak loše zvučne rezultate.
U cijeloj priči ćemo u potpunosti zaobići strujne kablove jer je velika vjerojatnost da će u početnom razredu komponente imati neodvojivu ‘žicu’.

Također se donekle može ustvrditi da strujni od svih kablova imaju najmanje utjecaja na zvuk, a i iz osobnog iskustva sam se uvjerio da su neka pojačala (posebice u entry-razredima) u potpunosti ‘imuna’ na promjenu strujnih kablova.

PowerCord

Iz navedenoga postaje jasno da bi početnik nakon kupovine prvih komponenti mogao upasti u jednu, nazovimo to tako, zamku koja bi vodila u mahnito mijenjanje kablova potaknuto raznim recenzijama ili dojmovima raznih sudionika foruma. Već smo napomenuli da je kod cijelog ovog hobija prije svega potrebna smirenost lišena bilo kakvog brzanja. Zasigurno je najbolji savjet da početnik nakon slaganja prvog sustava najprije kroz duže vrijeme slušanjem upozna njegov zvuk. Tek tada i ukoliko zaista postoji potreba ima smisla krenuti u eventualnu promjenu kablova. Idealno bi bilo kada bi se kablovi mogli posuditi od prijatelja ili u specijaliziranom dućanu, no kupovanje istih ‘naslijepo’ je nešto što bi u svakom slučaju trebalo izbjeći. Svakako treba napomenuti da ukoliko ne postoji mogućnost probe, u specijaliziranim se dućanima znaju naći iskusniji trgovci koji bi početniku mogli reći u kojemu smjeru krenuti.

No valja napomenuti još jednom – prije bilo kakvih ‘bavljenja’ kablovima nužno je i prije svega krucijalno u potpunosti upoznati zvuk vlastitog sustava. Pod time se podrazumijeva i da je akustika sobe donekle sređena te da su zvučnici pravilno smješteni u prostoru. Tek u trenutku kada je vlasnik kroz muziku koju svakodnevno sluša u mogućnosti prepoznati sve mane i vrline svojega sustava, ima smisla krenuti s isprobavanjem kablova. Vrlo je važno istaknuti da u jednom periodu treba testirati samo jedan par kablova, npr. samo zvučničke ili pak interkonekcijeske između dviju komponenata. Istovremeno mijenjanje kablova može dovesti do unošenja većeg broja utjecaja na zvuk koji gotovo uvijek rezultira nesuvislim trošenjem novca ili pak traženjem ‘savršenog’ kabla, a takav zapravo i ne postoji. Ključne riječi u Hi-Fiju su sinergija i visoka vjernost te nema toga kabla koji može popraviti loš odabir komponenata ili ‘nezgodnu’ akustiku. Zapravo, neki kablovi mogu odista ‘zamaskirati’ pojedine nepravilnosti u pojedinom spektru, ali je gotovo sigurno da će ‘izmasakrirati’ ostale dijelove zvučne slike.

question-Tumisu_Pixabay

Postoji još jedna zamka koja zna zbuniti audiofile, a posebice početnike. Naime, kod izmjene kablova u pravilu je potrebno komponentu u potpunosti isključiti ‘iz struje’. Kod svakog ponovnog ‘uključivanja’ (valja napomenuti da se tu ne radi o ‘podizanju’ iz ‘standby’-a, već o potpunom ‘uključivanju’), posebice integriranih i/ili pojačala snage, treba proći nekoliko minuta da postignu svoj ustaljeni ‘radni’ zvuk. Nažalost, oni neiskusniji ‘nasjednu’ na prvu te tada ‘začuju’ i najveće promjene. U tim trenucima krivo zaključivanje uglavnom dovodi do ishitrene kupovine koja je najčešće uvod u kasniju sumanutu potragu za ‘idealnim kablom’ u kojoj će svaki novi primjerak gotovo sigurno biti ponešto skuplji od prijašnjega. Iz tih razloga je prilikom testiranja svake nove komponente, a posebice kablova, potrebno u potpunosti poznavati zvuk vlastitog sustava. I da, zna se dogoditi da autosugestija i psihoakustika navuku na nabavku skupljih kablova i to je nešto čega bi početnici trebali biti itekako svjesni.

Zbog svega navedenog preporuka je početnicima da se ‘kablovima’ krenu baviti tek nakon završetka slaganja sustava i to prije svega ukoliko osjete potrebu za tim. Kao i u svim ostalim područjima, radoznalost može dovesti do novih spoznaja ili možda pak potvrde nekih vlastitih razmišljanja. No u ovom hobiju ništa ne bi trebalo forsirati jer bi naglasak prije svega trebao biti na uživanju u glazbi. Neke će možda odvesti u potragu za ‘visokovjernom’ audiofilijom dok će drugi biti zadovoljni i sa prvotno kupljenim uređajima.

No svaki početnik, a i osporavatelj, za početak može napraviti jedan eksperiment. Radi se o najjednostavnijem ‘uradi sam’ projektu izrade interkonecijskog kabla. Potrebna su 4 RCA priključka, CAT 5 (najobičniji mrežni kabel za računala), lemilica i ponešto vještine. Potrebno je ‘izvući’ tri parice te ih ‘uplesti’ i spojiti dvije istovjetne na signalni dio RCA konektora, a preostalu paricu na masu. Naravno, prije puštanja ‘u rad’ potrebno je provjeriti jesu li napravljeni dobri spojevi te da masa ili signal ne završi na krivom mjestu RCA konektora. Kako je već spomenuto, ovo je najjednostavniji projekt interkonekcijskog kabla koji u većini slučajeva ostvaruje najveću čujnu promjenu u odnosu na kabel koji je dobiven s novom komponentom. No valja napomenuti da se radi o zvukovno neispravnom kablu i da bi eksperiment trebao poslužiti kao ‘dokaz’ da kablovi mogu izazvati čujnu promjenu.

Audiofan.xyz_DIYCAT5Cable

Postoji još jedan ‘problem’. Naime, već neko vrijeme u svijetu postoji veliki broj novoniklih bogataša kojima Hi-Fi uz razne druga kolekcionarstva služi tek kao pokazatelj statusa. Iz tih su se razloga pojavili proizvođači čiji se uređaji prodaju za basnoslovne iznose, a nekako se je u zadnje vrijeme pojavilo i nebrojeno puno ‘izumitelja’ vrhunskih ‘kriotretiranih i u molekulu najčišćih’ te kakvih-sve-ne nevjerojatno skupih kablova. Osporiteljima takve pojave obično i služe za prokazivanje ‘kablovskog ludila’, no koliko god su u tim slučajevima možda i u pravu, navođenje suludih cijena nije ništa drugo doli bacanje nečega nalik ‘dimnoj zavjesi’.

HiFiHumor_wirejoke

Naime, na slobodnom tržištu (posebice ‘brendiranom’) svaki proizvod drži onoliku cijenu koliku je potencijalni kupac spreman platiti. To što je netko potrošio suludi novac za proizvod koji velikoj većini nema toliku vrijednost nije nikakav argument. Naime, ukoliko će netko platiti 50.000 € za ‘snake-oil’ kabel, to uopće i nikako ne dokazuje da kablovi nemaju utjecaja na zvuk. Da, i u Hi-Fiju ima snobizma, posebice kod financijski potkovanih ljudi koje Hi-Fi uopće ne impresionira u audiofilskom smislu, no odista ta pojava ne može biti nikakav razuman dokaz da kablovi nemaju utjecaja na zvuk.

Na kraju, što se samih kablova tiče, neki će možda ostati zatečeni izrazito čujnom promjenom dok će neki možda potvrditi svoj ‘sve je to isto’ stav. Važno je da su do tih zaključaka došli neopterećeni i prije svega, putem vlastitog iskustva. Na osnovu tih se iskustava može kulturno i argumentirano raspravljati i svako eksplicitno negiranje nije zdravo niti u jednoj raspravi, posebice ne u hobiju koji bi se, prije svega, trebao baviti upoznavanjem s novim žanrovima i vjernom reprodukcijom glazbe.

 

 

 

 

 

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.